8.12.2023.
Interes za Modernizacijski fond koji su pokazale tvrtke, kazao je Luka Balen, govori o tome da su poduzetnici itekako postali svjesni da, uz pomoć obnovljivih izvora energije, postižu dva primarna cilja; niže troškove i čišću proizvodnju
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL
Je li prijelaz na obnovljive izvore skup i kako energetsku tranziciju napraviti na najučinkovitiji način, koliko su tvrtke uopće okrenute dekarbonizaciji, što u Hrvatskoj rade strani ulagači, koji su potencijali geotermalnih izvora, a što s vodikom i kako iskoristiti ugljikov dioksid na NASA-i jučer se raspravljalo na panelu pod nazivom “Imperativi gospodarskog razvoja – energetska neovisnost, ublažavanje klimatskih promjena i investicije”.
Kristina Čelić, ravnateljica Uprave za energetiku pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Bojan Batinić, ravnatelj Uprave za internacionalizaciju pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, MarijanKrpan, ravnatelj Agencije za ugljikovodike, Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca te Luka Balen, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zaključili su da Hrvati od zelene energije ne bježe, a obnovljivi izvori gotovo podjednako zanimaju i tvrtke i građane. I brzo se razvijaju, kako je istaknula Kristina Čelić, jer Hrvatska ima dobre prirodne resurse te fokus nije samo na jednom energentu, već se iskoristiti želi i sunce, i vjetar, i biomasa, i bioplin, ali i geoterma, za koju su projekti u ovom trenutku u tijeku. Interes za Modernizacijski fond koji su pokazale tvrtke, kazao je Luka Balen, govori o tome da su poduzetnici itekako postali svjesni da, uz pomoć obnovljivih izvora energije, postižu dva primarna cilja; niže troškove i čišću proizvodnju.
– Jasno nam je da energetska tranzicija nije jeftina, zato su tvrtkama na raspolaganju veliki iznosi od Vlade, ali i iz europskih sredstava. Samo za energetsku učinkovitost iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezijadostupno je više od milijardu eura – pojasnio je Balen, dok je Irena Weber istaknula da je hrvatsko gospodarstvo snažno te dobro prilagodljivo, ali i dalje postoji veliki nesrazmjer prosječnih plaća u Hrvatskoj i na razini EU. Daljnje porezno rasterećenje rada ono je za što se zalaže HUP, kaže I. Weber.
– Imamo nekoliko konkretnih prijedloga o kojima komuniciramo s Ministarstvom financija. Mislimo da je važno osobni odbitak podignuti na razinu minimalne plaće jer nema smisla da 840 eura ulazi u porezne škare, zalažemo se za podizanje praga primjene poreznih stopa jer se one primjenjuju na nizak iznos bruto plaće, a dodatnim rasterećenjem rada omogućit će se poslodavcima daljnje investicije – kaže I. Weber. Stranih ulaganja u 2021. bilo je u iznosu od 3,9 milijardi eura, lani su investitori “donijeli” 3,4 milijarde, a gledaju li se posljednje četiri i pol godine, 13 milijardi direktnog ulaganja zabilježila je Hrvatska, kazao je Bojan Batinić.
– Statistika stranih investicija vodi se od 1994. godine, a ovih 13 milijardi predstavlja čak 30 posto ukupnih ulaganja – brojke je u kontekst postavio Batinić pa dodao kako se u budućnosti pad investicija ne predviđa. O geotermalnim potencijalima, koji su najveći u dravskoj potolini, govorio je Marijan Krpan.
– Napravili smo seizmička mjerenja na šest područja, a dvije lokacije, u Velikoj Gorici i Osijeku, odredili smo i za bušenje, koje ćemo provesti u trećem kvartalu sljedeće godine. Radimo i na određivanju još dviju lokacija, tako da ćemo, s ciljem potvrđivanja geotermalnog potencijala, bušiti na ukupno četiri lokacije. Ideja nam je da se na te geotermalne izvore spoje toplinski sustavi gradova i da omogućimo ljudima grijanje iz obnovljivih izvora – kaže Krpan. Svidjet će se to zasigurno građanima, koji se trenutačno raspituju, ali i prijavljuju Fondu za zaštitu okoliša, kako bi ostvarili 50 posto sufinancija za ugradnju solara. Izdvojeno je za to 12,5 milijuna eura, kazao je Luka Balen. Jesu li energenti za poduzetnike i dalje skupi, pojasnila je Irena Weber.
– Vlada je u energetskoj krizi brzo i snažno intervenirala, što je bilo ključno da poduzetnici mogu nastaviti poslovanje. Cijena električne energije sad se stabilizirala, imamo drugu najjeftiniju struju u Europi, ali gospodarstvo plaća puno višu cijenu. Kod nas se u prvi plan stavilo građane, a u većini država u EU bilo je obrnuto, poduzetništvo je plaćalo manje nego kućanstvo, što je i logično jer snažno gospodarstvo može zapošljavati i podizati plaće, a to pridonosi zdravoj ekonomiji. I vodik će se probati iskoristiti, strategija do 2050. je donesena, a prvi su korak punionice, pojasnila je Kristina Čelić.
– Prva implementacija planira se u prometu, u što je uključen redizajndizelskih lokomotiva. Postoje goriva koja se prepoznaju kao zelena, a investitore u elektrane upućujemo da instaliraju proizvodnju vodika kao dodatnu sigurnost da će ukupna proizvodnja biti u potpunosti iskorištena jer ima trenutaka kad se električna energija ne može u potpunosti isporučiti u mrežu – kazala je K. Čelić, dok je Krpan predstavio i plan za trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida. Jedna je to od ideja za rješavanje problema globalnog zagrijavanja, pojasnio je.
– Premisa je da se stvore trajna skladišta CO2 u iscrpljenim plinskim ili naftnim ležištima. Jedno takvo skladište ima Norveška, a u EU ona zasad ne postoje. Mi smo u Agenciji formirali projekt jer, primjerice, Nexe, tvrtka koja proizvodi cement, ima velike emisije CO2, što moraju riješiti jer penali će im ispasti skuplji nego bi ih koštalo skladištenje. U koordinaciji s Plinacrom dogovaramo zbrinjavanje ugljikova dioksida jer priključila bi se našoj cementari i jedna mađarska te bismo osigurali zbrinjavanje CO2 za obje cementare na više od 20 godina. Projekt smo prijavili, tako da postoji mogućnost da to i kod nas postane biznis – kazao je Krpan. Što se tiče opskrbe energijom ove godine, kako kaže K. Čelić, razloga za brigu nema.
– Brojimo nove solarne elektrane, infrastrukturu, LNG povećava kapacitete koji su zakupljeni do 2037., plin će dolaziti i za naše potrebe, ali i za regiju, što znači stabilnost. Ali kako bi sigurnost ostala i u budućnosti, moramo se priključiti zelenoj tranziciji, što neće biti poseban problem jer obnovljive izvore brzo razvijamo – kazala je K. Čelić.
